HDAF

Objavljen je hrvatski prijevod knjige dr. sc. Vojka Strahovnika (Sveučilište u Ljubljani) “Moralna teorija”.
Prijevod je objavila Naklada Lara.
Autor se u knjizi bavi analizom etičkih teorija iz metaetičke perspektive. Detaljniji opis knjige može pročitati ovdje.

Projekt CEASCRO i HDAF pozivaju vas na dvodnevnu radionicu “Modelling the predictive brain” koja će se održati u četvrtak (12.7.2018.) i petak (13.7.2018) na Filozofskom fakultetu u Rijeci (prostorija 401).

Radionicu će voditi profesor Christoph Mathys (Sissa, Trieste).

Opis radionice možete pogledati ovdje. Raspored se može vidjeti ovdje.

Prenosimo nekrolog profesora Hrvoja Jurića koji je napisan za Hrvatsko filozofsko društvo:

Poštovani članovi i članice Hrvatskog filozofskog društva,

obavještavam vas da je u ponedjeljak, 18. lipnja 2018., u 89. godini života preminula prof. dr. sc. Heda Festini, višedesetljetna članica Hrvatskog filozofskog društva (HFD), suosnivačica Sekcije za analitičku filozofiju HFD-a, članica Savjeta HFD-ovih časopisa „Filozofska istraživanja“ i „Synthesis philosophica“ te članica Organizacijskog odbora HFD-ove međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije „Dani Frane Petrića“. Profesorica Festini zadužila je HFD i svojim sudjelovanjem na brojnim HFD-ovim skupovima (godišnji simpoziji HFD-a, „Dani Frane Petrića“, „Lošinjski dani bioetike“), kao i člancima objavljenima u „Filozofskim istraživanjima“, „Synthesis philosophica“ i HFD-ovim zbornicima te dvjema knjigama u Biblioteci „Filozofska istraživanja“: „Uvod u čitanje Ludwiga Wittgensteina“ (1992.) i „Život i djelo Splićanina Jurja Politea“ (2003.).

Naravno, djelovanje profesorice Festini nije bilo ograničeno samo na Hrvatsko filozofsko društvo. Uz navedene dvije knjige, objavila je još tri knjige („Filozofija pozitivnog egzistencijalizma Nicole Abbagnana“, 1967.; „Život i djelo Splićanina Jurja Politea“, prvo izdanje, 1977.; „Antun Petrić, filozof iz Komiže“, 1992.). Uz članke u časopisima i zbornicima HFD-a, objavila je veliki broj znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka u domaćim i međunarodnim publikacijama, ukupno oko dvjesto raznorodnih radova. Osim na HFD-ovim skupovima nastupila je na mnogim drugim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uza sve to, prevela je i dvije knjige njoj bliskih autora, Nicole Abbagnana („Mogućnost i sloboda“, 1967.) i Johna Deweyja („Liberalizam i društvena akcija“, 2004.). No doprinosi Hede Festini filozofiji u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji ne mogu se mjeriti samo „egzaktnim“ ostvarenjima poput objavljenih radova i simpozijskih izlaganja, tako da – osobito nakon njezina odlaska, i radi „pisanja povijesti“ i radi „pisanja budućnosti“ – treba istraživati, dokumentirati i vrednovati njezin „nevidljivi“ rad kojim je znatno utjecala na formiranje i usmjeravanje filozofskih tokova kod nas u posljednjih pola stoljeća.

Heda Festini rođena je 4. studenoga 1928. u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i (realnu) gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirala je filozofiju, psihologiju i jugoslavenske književnosti, diplomiravši 1952. godine. Na istome je fakultetu doktorirala 1965. godine, obranivši doktorski rad pod naslovom „Antropološka problematika pozitivnog egzistencijalizma Nicole Abbagnana“. Od 1951. do 1959. radila je kao profesorica u osnovnoj školi i gimnaziji u Puli, a od 1959. do 1961. u gimnaziji u Zadru. Od 1961. do 1967. radila je na Pedagoškoj akademiji u Zadru, a od 1967. do umirovljenja 1991. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Nakon službenoga umirovljenja, živjela je u Rijeci, neumorno radeći još više od četvrt stoljeća.

Proučavajući njezinu bibliografiju, težišta njezina filozofskog rada mogu se pronaći, s jedne strane, u logici, filozofiji jezika i filozofiji znanosti, a s druge strane, u povijesti hrvatske filozofije. Ono što time nije rečeno, a što se u njezinu slučaju ne smije izostaviti, jest njezino bavljenje analitičkom filozofijom. No, u onoj mjeri u kojoj „analitička filozofija“ nije tek tema, nego je pristup onome čime se filozofija općenito ima baviti i pristup filozofiji samoj, može se reći da je Heda Festini, u svim tematskim aspektima svoga rada, bila „analitička filozofkinja“, odnosno da je svjedočila o potencijalima analitičkofilozofijskoga pristupa. Štoviše – a tu se vraćam na ocjenu njezina „vidljivog“ i „nevidljivog“ rada – Hedu Festini se, bez ikakve sumnje, treba smatrati „pionirkom“ analitičke filozofije u Hrvatskoj. Ona je, kao profesorica Filozofskog fakulteta u Zadru, izravno zaslužna za formiranje i jačanje analitičkofilozofijskog pristupa u Hrvatskoj te za nastanak „zadarske analitičke škole“, od kraja 1960-ih i početka 1970-ih nadalje, nakon čijega je gašenja, početkom 1990-ih, nastala „riječka analitička škola“ i analitički orijentiran Odsjek za filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Razvoju „analitičke mreže“ Zadra, Rijeke, Dubrovnika, Zagreba, Maribora, Ljubljane i Beograda, koja je uvijek bila uključena u širi međunarodni kontekst, doprinijelo je i osnivanje Sekcije za analitičku filozofiju HFD-a 1990. godine (gdje je Heda Festini također bila ključna osoba), iz koje je kasnije proizašlo zasebno Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju. Dio te povijesti zapisan je u dvama tekstovima u časopisu „Filozofska istraživanja“ (koji se, inače, može smatrati jednim od glavnih medija promocije analitičke filozofije u Hrvatskoj tijekom 1980-ih i 1990-ih): Heda Festini, „Analitička filozofija zadarskog kruga“, Filozofska istraživanja, br. 40, 1/1991, te Dunja Jutronić, „Novija analitička filozofija u Hrvatskoj“, Filozofska istraživanja, br. 53-54, 2-3/1994.

Međutim, oni koji su poznavali Hedu Festini znaju da ona nije mnogo polagala na „zadane“ sukobe „analitičke“ i „kontinentalne“ filozofije te da je i svojim mišljenjem i svojim djelovanjem nadilazila „taborski“ organiziranu suradnju na toj liniji (tj. nedostatak suradnje), bez obzira na svoj „analitički kriticizam“, a zahvaljujući svom ne-dogmatskom pristupu i principijelnoj otvorenosti.

Njezina se otvorenost očitovala i u često neočekivanim tematskim izborima. Pored Abbagnana i Wittgensteina, bavila se Vicom, Kantom, Marxom i marksistima, Deweyjem, talijanskim filozofima, egzistencijalizmom, Russellom, Dummettom, Hintikkom i drugima. Pored Antuna Petrića i Politea, bavila se Franom Petrićem, Skalićem, Boškovićem, Filipovićem i drugima. A pored klasičnih teorijskofilozofijskih i praktičkofilozofijskih tema, pratila je, promišljala i u svojim radovima obrađivala „teme dana“ u potezu od modernih tehnologija i sporta, preko ekologije i bioetike, do socijalno-političke problematike koju je razmatrala s lijevih, socijalno-liberalnih i demokratsko-socijalističkih pozicija.

Mnoge koji su profesoricu Festini upoznali u njezinoj visokoj životnoj dobi, uključujući i mene, fascinirala je njezina životna energija, i to ne samo neuobičajena fizička snaga (bavila se sportom i u svojim osamdesetima!) nego i duhovna živost zbog koje je bez problema komunicirala s mladim ljudima koji su od nje bili mlađi i pedeset ili više godina. Očigledna, ali nenametljiva kombinacija životnog i filozofskog iskustva, s jedne strane, te otvorenosti za novo i drugačije, s druge strane, bila je, vjerujem, rezultat njezina filozofskog promišljanja, odnosno kritičkog mišljenja koje je poticala i eksplicitno, svojim pisanim i usmenim znanstveno-stručnim očitovanjima, i implicitno, u neobaveznim razgovorima na marginama oficijelnih skupova. Imajući u vidu oba aspekta, može se zaključiti da je profesorici Festini bilo stalo do ostvarenja filozofije ne samo kao znanosti nego i kao odgojne djelatnosti koja treba imati društvene i kulturne učinke. Vjerojatno nije posve slučajno da su dvoje njezinih unuka, Berislav Marušić (Boston) i Sanja Dembić (Berlin), filozofi s uspješnim znanstvenim karijerama.

Jedno od utjelovljenja njezina živoga duha bio je i humor, lucidna zapažanja popraćena blagom ironijom, nerijetko i „na vlastiti račun“. U ovoj prilici prisjećam se kako mi je profesorica Festini – nakon što sam, u srpnju 2016. godine, napisao te članovima i članicama HFD-a poslao nekrolog preminuloj filozofkinji i pjesnikinji Ljerki Schiffler – odvratila zahvalom na napisanome tekstu i komentarom: „Čini mi se da Vas prati sreća s nekrolozima, a nadam se da nećete biti tako skoro u prilici da i meni jedan posvetite! Za svaki slučaj, šaljem Vam moju bibliografiju.“ Sada joj, dakle, preko granice života, mogu uputiti zahvalnost ne samo na informacijama koje mi je, eto, na vrijeme dostavila, a koje su mi pomogle u sastavljanju ove bilješke povodom njezine smrti, nego i na podsjećanju da smrt, jednako kao i život, treba uzeti kao činjenicu o kojoj se može i treba (prvenstveno filozofijski) promišljati te govoriti bez patetike. A budući da je ona svojevrsnim modelom (filozofijskoga) mišljenja smatrala mišljenje Ludwiga Wittgensteina, neka naredna dva njegova citata iz „Tractatusa“ budu epitaf filozofkinji Hedi Festini:

„Činjenice pripadaju sve samo u zadatak, ne u rješenje.“

„Smrt nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično.“

Posljednji ispraćaj Hede Festini bit će u četvrtak, 28. lipnja 2018., u 14 sati, u Rijeci, na groblju Trsat.

Hrvoje Jurić

U 89. godini života preminula je profesorica Heda Festini.
“Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1951. godine diplomirala južnoslavensku književnost, filozofiju i psihologiju, a 1965. godine na istom fakultetu je doktorirala tezom Antropološka problematika pozitivnog egzistencijalizma Nicole Abbagnana. Predavala je u srednjim školama u Puli i Zadru te na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru gdje je kao redovni profesor radila do umirovljenja 1992. godine. U svojim radovima bavi se logikom, filozofijom znanosti, teorijskom filozofijom, egzistencijalizmom i proučavanjem hrvatskih filozofa (Frane Petrić, Juraj Politeo, Antun Petrić). Posebnu pažnju posvetila je proučavanju filozofije Ludwiga Wittgensteina” (Preuzeto sa stranice Hrvatske filozofkinje). Profesorica Festini bila je članica HDAF-a od samog osnivanja.
Wikipedia

Prosljeđujemo poziv na ljetnu školu iz filozofije politike “Equality and citizenship” koja će održati od 25. do 29. lipnja na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Program ljetne škole možete vidjeti ovdje.

Obavještavamo vas o konferenciji koja će se održati 11.-15. lipnja 2018. na Inter-university center u Dubrovniku . Tema je etika i filozofija politike.

Program konferencije možete vidjeti ovdje.

Obavještavamo vas o održavanju konferencije u Dubrovniku: “METAPHYSICS”, IUC Dubrovnik, 4.-8. lipnja 2018.

Sažetke možete pogledati ovdje.
Program konferencije pogledajte ovdje.

Proslijeđujemo poziv od Udruge studenata filozofije “Furija” (FFRI) koja po deveti put za redom organizira Međunarodni simpozij Suvremene filozofske teme “JUNIOR”.
Predavanja će se održati od 24.-26.5.2018.

Raspored pogledajte ovdje.

Pozivamo vas na predavanje Ludovice Lorusso (Università degli Studi di Sassari) pod naslovom “The Reality of Race”.
Predavanje će se održati 23.5.2018. u 11 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, prostorija 401.

Sažetak predavanje možete pročitati ovdje.
Poziv možete vidjeti ovdje.

Poštovani,
proslijeđujemo poziv na sudjelovanje na konferenciji “Philosophical Imagination, Thought Experiments and Arguments in Antiquity” koju organizira Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Mariboru:

Conference: Philosophical Imagination, Thought Experiments and Arguments in Antiquity
October 9, 2018, Department of Philosophy, Faculty of Arts, University of Maribor, Slovenia
Call for Abstracts

Deadline: June 30, 2018

Department of Philosophy in Maribor will host an international conference on philosophical imagination, thought experiments and arguments in antiquity
We are seeking extended abstracts (700-900 words) of papers (suitable for 30 minutes presentations) related to topics, including the questions of philosophical fantasy and imagination, thought experiments and the uses of arguments in ancient philosophy, for a one day international conference at the department of philosophy, Faculty of Arts, University of Maribor, Slovenia
Abstracts and titles should be submitted by email before 30th of June 2018 to vezjak@yahoo.com. Selection will be based on blind review.
IMPORTANT DATES
30/06/2018: Call for papers deadline
20/07/2018: Notification of acceptance
09/10/2018: International conference

All scholars are welcome. While registration is not strictly speaking required, please indicate that you will attend by contacting Boris Vezjak (vezjak@yahoo.com)
Attendance is free for all, but travel costs, lodging and meals are not covered. Please, send email for information about affordable lodging in the town.
Boris Vezjak
Department of Philosophy, Faculty of Arts
Koroška cesta 160
2000 Maribor
Slovenia
Phone: +386 2 22 93 840
http://www.ff.um.si/